Umjeće kušanja vina


Vino prvo procjenjujemo pogledom. Najbolje je da čaša vina u vašoj ruci pronađe bijelu pozadinu (stolnjak ili zid) kako bi što bolje ocijenili boju i bistrinu vina. Boja, bez obzira na vino kojem pripada, nikako ne bi trebala biti mutna, tmasta i nejasna. "Zdrava" boja je jasna i uvijek sukladna tipu i starosti vina.

Miris je možda najvažniji osjet kad je u pitanju kušanje vina i ocjena vinskog karaktera. Lagani pokret ruke kojim "zaokružite" sadržaj čaše pojačat ce miris vina. Unesite se nosom u čašu i uhvatite esenciju koja hlapi, sve ostalo preuzet ce na sebe završeci živaca koji ce podražaj prenijeti do mozga. Odaslani podražaj pobudit ce sjecanje na neki već memorirani miris i usporediti ga s istim.

Okusom se nadopunjuje doživljaj mirisa i potvrđuje se visoka osobnost vina. Ljudi mogu percipirati samo četiri okusa, slatko, kiselo, gorko i slano. Kod mladoga, suhog bijelog vina možete primjerice, osjetiti kiselost dok mlada crna vina ostavljaju pomalo gorkastu aromu.
Vina se također razlikuju u svojoj "punoći" "tjelesnosti" (svojoj "težini") sto određuje manji ili viši postotak alkohola.

Ključ kvalitetnog vina je balans svih njegovih elemenata.
Profesionalni kušači vina nikad ne progutaju gutljaj koji degustiraju, a između kušanja dvaju različitih vina ispiru usta vodom

MIRIS VINA

Miris je možda najvažniji osjet kad je u pitanju kušanje vina i ocjena vinskog karaktera.

Vino sadržava više od 200 različitih kemijskih komponenti od kojih su mnoge identične s onima voća, povrća, začina, bilja ili drugih supstancija.
Upravo zbog postojanja kemijske korelacije ovog kompleksnog procesa, vinski znalci koriste bogat jezik metafora koji se koristi u opisu vinskih senzorskih karakteristika.

Miris vina u prvom redu razlikuje se s obzirom na vrstu grožđa koje je glavna okosnica arome vina, potom se može uočiti karakterističan miris uzrokovan fermentacijom u hrastovim bačvama ili starenjem u boci, a pomiješan s voćnom podlogom čini vinski bouquet.

Postoje i mirisi koji upozoravaju na nekvalitetnu ili cak "kvarljivu" robu.

Kiselkast miris uzrokovan je octenom kiselinom, acetonska aroma dolazi od etilena; miris gume, pokvarenog jajeta ili češnjaka uzrokovan je biokemijskim reakcijama koje proizvode sulfidi.
Loša začepljenost vina također može izazvati tešku ili vlažnu aromu. Dok aromu pokvarenog mlijeka proizvode bakterije lactobacillus. Drugim riječima, miris ce na vrijeme reci sve.